Nove tehnologije, nova zanimanja - put u suvremenije visoko obrazovanje i nova zanimanja kao posljedica tehnološkog razvoja
Što su obrazovanju donijeli korona i online nastava?
Jesu li fakulteti tvornice diplomaca ili predvodnici inovacija?
Kako danas stvaramo zaposlenike budućnosti?
Pandemija je promijenila paradigmu učenja – djeca zbog pravila o samoizolaciji tjednima ne izlaze iz stana, uče online, telefonski, preko društvenih mreža i u razgovoru sa školskim kolegama. Roditelji su silom prilika postali i učitelji, a nastavnici i profesori digitalni nomadi.
Pandemija je samo još više apostrofirala silne rupe u krhkom obrazovnom sustavu punom nedosljednosti i loših odluka te naglasila potrebu za hitnim promjenama u cjelokupnom obrazovanju.
Tržište rada traži inovativnost, kreativnost, multidisciplinarno učenje, cjeloživotno obrazovanje, kritičko i logičko razmišljanje. Globalni trendovi usmjereni su na nova zanimanja, što je posljedica tehnološkog razvoja, a Hrvatska u svemu ovome ozbiljno zaostaje. Digitalne tehnologije, umjetna inteligencija i automatizacija mijenjaju način na koji ljudi žive i rade. Broj radnih mjesta u Hrvatskoj vjerojatno će ostati isti, no svi će radnici biti pogođeni tom preobrazbom, pa će biti od krucijalne važnosti kroz obrazovanje ih pripremiti i usaditi im vještine kako bi bili konkurentni na tržištu.
O tome je li obrazovni sustav spreman osposobiti mlade za nove izazove i poslove budućnosti te koje sve promjene i zakonske regulative u obrazovnom sustavu startaju već od jeseni govorit će ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, stručnjaci iz sfere školstva – profesori, nastavnici, znanstvenici, a svoju perspektivu dat će i predstavnici iz poslovnog svijeta na 7. konferenciji Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska.
Konferencija Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska je prva konferencija o obrazovanju koja na jednom mjestu okuplja sve interesne skupine vezane za obrazovanje - od ministarstava, veleposlanstava, uglednih znanstvenika i profesora do studenata. Platformu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska do sada su podržali: Bank Ki-Mun, bivši glavni tajnik UN-a, predsjednica Republike Hrvatske, veleposlanik Republike Finske, Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, brojni istaknuti znanstvenici, profesori i poduzetnici.
News 24sata
urednica deska i
rubrike Obrazovanje
U ponedjeljak, 16. ožujka 2020., počelo je nešto dotad nedoživljeno u suvremenom dobu u Hrvatskoj i šire. Takozvani opći lockdown zbog brzošireće epidemije novog virusa, koji je odnosio velik broj ljudskih života, tog dana primijenjen je i na škole. Učenici, učitelji, roditelji, svi su ostali iza zatvorenih vrata svojih domova, a počeo je općenito mučan proces online nastave i obrazovanja na daljinu, kojeg se nismo riješili do danas.
Obrazovni je sustav u ove dvije godine (iako se čini mnogo dulje) doživio svojevrsno granatiranje, a što će to značiti za generacije učenika, tek ćemo računati i mjeriti u budućnosti.
Uzmimo za primjer srednjoškolca koji trenutno pohađa treći razred.
Prvi razred srednje proveo je uglavnom kod kuće. Prvotno zbog nikada duljeg štrajka prosvjetara, koji je tijekom jeseni 2019. trajao gotovo mjesec i pol u kontinuitetu te onemogućio svaki oblik nastave. Uskoro je, sukladno mjerama Stožera, nastupio opći lockdown. Manje ili više, ali uglavnom nespretno i nesuvislo pripremljena online nastava pokrila je doslovce zakonsku obavezu odrađivanja zadanog broja nastavnih sati. Drugi, a evo i treći, razred ta djeca prolaze u malo sređenijim uvjetima, ali jednako tako u predugim periodima online nastave (iako ministar voli istaknuti da je Hrvatska imala najmanje sati nastave na daljinu u Europi).
Usporedno s tim postavlja se pitanje što je sa studentima. Neki od njih tek su ove jeseni upoznali kolege i profesore, a studiraju već dvije godine. Jedan od najvažnijih elemenata visokog obrazovanja je izgradnja profesionalnoga kruga u kojem će se kretati nakon fakulteta, kao i mentorski rad. A realnost pokazuje drugi apsurd – neki ne poznaju čak ni sve predavače.
Da, paradigma obrazovanja se brzo, naglo i grubo mijenja doslovce pred našim očima.
Jasno upućuje na promjenu ne samo načina rada s učenicima od najranije dobi, ne samo na modernizaciju škola, podjelu računala i WiFi signala, nego na suštinsku, dugoročnu odluku: Imat ćemo budućnost onda kad javno obrazovanje ne bude tek zadnja rupa na svirali političkih elita, kad odustanemo od nabijanja koncepata komercijale kao primarnog edukacijskog sustava, kad napokon osvijestimo kako je obrazovanje u jednakim uvjetima za baš svako dijete uvjet bez kojeg ne možemo dalje.
Sve to nabrojeno preduvjet je odrastanja hrabrog, samopouzdanog i snalažljivog društva, čvrste zajednice u kojoj svaki član zna da će naći svoje mjesto i pritom dobiti potporu.
ministar znanosti i obrazovanja
potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju
dekan Agrobiotehničkog fakulteta u Osijeku
UNIRI, prorektorica za digitalizaciju i razvoj
prodekan za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju ADU i voditelj projekta Edu4Games
dekanica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu
učiteljica u OŠ Sveta Nedelja, voditeljica Webučionice, projekta edukacije nastavnika o online nastavi
dekanica Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu
predavačica na FER-u i predsjednica Hrvatskog robotičkog saveza
ZŠEM, prodekanica diplomskog MBA studija
direktor, Stemi
pomoćnica ravnatelja za podršku obrazovanja u CARNET-u
dr. sc., Fakultet elektrotehnike i računarstva
mag. ing., Fakultet elektrotehnike i računarstva
dr. sc., Fakultet elektrotehnike i računarstva
prof. dr. sc., Fakultet elektrotehnike i računarstva
mag. ing., Fakultet elektrotehnike i računarstva
izv. prof. dr. sc., Fakultet elektrotehnike i računarstva
zamjenik ravnatelja CARNET-a
dr. sc., ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju, Ministarstvo znanosti i obrazovanja
prof. dr. sc., redovna profesorica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. sc., prodekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Zagreb
učiteljica savjetnica u O.Š. Pavleka Miškine, Zagreb
dr. sc., rukovoditelj Odjela za razvoj real-time softverskih produkata, Končar
direktor, ZICER
mr. sc., direktorica Sektora ljudskih potencijala, Erste, MBA
direktor, Leapwise
dr.sc., voditelj Centra za razvoj aplikativnih rješenja i upravljanje podacima, Fina
Utorak , 5. travnja 2022.
izvršni direktor, 24sata
direktor, ZICER
Juraj Bilić, zamjenik ravnatelja, CARNET
Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja
